Za nekoga je dusu dalo da zivi u kapitalizmu, za ostale je pakao... Sta je za vas kapitalizam, kako ga zamisljate ili kako ga zivite?

Kapitalizam? PAKAO za 95 % ljudi koji zhive u njemu...........samo za 5 % RAJ..........Postavlja se pitanje dali je to pravedno? Poshto potichem iz socijalistichke zemlje.......odgajana u komunistichkom duhu.NIKADA se ne mogu slozhiti da je kapitalizam ,,humano,, drushtvo.......Mozhda, od svih zla-najgore

Kapitalizam je obrnuto od Robin Huda,uzmi sirotinji daj bogatima.U socijalizmu je uzmo sta stignes,zavisi koliko si brz.U komunizmu je sto je tvoje to je i moje,a sto je moje to je samo moje.Ne znam da li sam pogodio pravu stvar.Pozdrav Tomica iz dalekog i veoma vruceg Pertha.

Nasi su ljudi najglasniji da osude kapitalizam, ali nikako da iz njega beze, vec rade po 30 godina ugnjetavani, i ne bune se uopste! Ko vas tera. Ako se kapitalizam nekome ne svidja sto ne ode na Kubu. Ja bih prva kad bi me pustili, ali nemam od cega da zivim!

Polako se ostvaruje ne samo ono sto je Dzordz Orvel predvideo, vec se i prevazilazi! Zapadne nacije sve vise lice na Staljinov SSSR, gulazi su zamenjeni 'Guantamano Bay'-ovima, spijunira se na sve strane, prijavljuju nevini gradjani... A SVI MI CUTIMO! A kada neko nesto kaze, desi mu se kao ovom studentu (video se nalazi na U-Tube-u) koji je bio uhapsen i maltretiran STO JE SAMO POSTAVIO PITANJE da li je i Kerry clan istog tajnog drustva kao i George Bush iako je demokrata?!

Citat:

Student arrested, shot with Taser gun for asking a question Wednesday September 19, 2007 By ninemsn staff A university student has been wrestled, held down and shot with a Taser gun — all for asking presidential candidate John Kerry a couple of questions. The University of Florida's Andrew Meyer, 21, is shown in a YouTube video being wrestled by six officers and dragged towards the exit at a forum featuring Senator Kerry. He throws his arms in the air, yelling "What did I do?", "Help" and "Get away from me" as the officers repeatedly try to remove him from the building. When Mr Meyer finally tries to sidestep the exit and make his way back into the hall, he is thrown to the ground and held down. "Stop resisting," a female officer demands. "If you let me go, I'll walk out of here," Meyer replies, before pleading "don't Tase me, bro … I didn't do anything." Then, surrounded by up to seven officers holding him to the floor, the man is hit with the Taser for two to three seconds. Kerry, all the while attempting to continue his address, is drowned out by the man's screams and the clicking of the electrical gun. The student's questions seem harmless enough considering the heavy police reaction. First, he asks Kerry why he didn’t dispute the results of the 2004 election, which the Democrat lost to George W Bush. With officers gathering behind him, Mr Meyer then asked Kerry if he was a member of the same 'secret society' as Bush. The video has received a massive response, mostly expressing outrage towards the perceived overreaction of the police. While Mr Meyer was charged with resisting police and disturbing the peace, many commentors believe he has the right to sue the state.

Z je nezavisni tromesečni magazin posvećen protivljenju nepravdi i represiji, i stvaranju slobode. Namera magazina je da pomogne naporima aktivista ka ostvarenju bolje budućnosti. Pokušaćemo da informišemo i nadahnemo ljude na borbu i rešavanje problema pitanja koje se često postavlja radikalnim aktivistima: ''Znamo protiv čega ste, ali šta želite umesto toga?''

Takođe namera nam je da pomognemo napore ka razvijanju vizije i strategije za nastanak budućeg društva koje bi bilo pravedno i participativno.




Drugi broj Z magazina može se naći na kioscima i kod kolportera u Srbiji. Najlakše ćete ga naći kod kolportera - u centru Beograda (kolporter na početku Knez Mihailove, na uglu Knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice, i ispred Jugoexporta/početak Makedonske), u Novom Sadu (kolporter u Zmaj Jovinoj) i Nišu (kolporteri ispred Tržnog Centra Kalča). Zatim se može naći i na kioscima Štampe. Distribucija na kioske u Hrvatsku će se obaviti tek početkom sledeće nedelje.

Časopis ima 72 strane, formata je A4. Cena je 100 dinara, odnosno 10 kuna.

Akcenat drugog broja Z magazina stavljen je na predstavljanje ekonomske vizije društva koje bi se obračunalo sa degradirajućim posledicama kapitalističkog društva na najugroženije slojeve stanovništva. Tematski odeljak posvećen je predstavljanju osnovnih teoretskih postavki Participativne ekonomije.

Osim toga, tekst iz rubrike Z vizija i strategija kritički se osvrće na neetično delovanje većine levičarskih grupa i organizacija širom sveta i analizira razloge takve pojave.

U rubrici Z Balkan otkrivamo kakve posledice na domaće radnike imaju malverzacije oko prodaje ''Sartida'' ''U.S. Steelu'', kojeg ovdašnja neoliberalna štampa predstavlja kao raj na zemlji za radnike, i otkrivamo kakve je razarajuće posledice ''U.S. Steel'' naneo radnicima i zajednici Jangstauna, grada u Americi, nakon čega je tamo počela da se razvija ideja o pravu zajednice na prisvajanje industrijske imovine.

Z magazin, publikacija Freedom Fighta - pokreta za slobodu, pokrenut je nakon ponovnog uspostavljenja veze između aktivista koji su prethodnih godina radili na protivljenju neoliberalnoj diktaturi, na sprečavanju privatizacionih krađa, na organizovanju PGA konferencije u Beogradu, i na kreiranju alternativnih medija. Časopis izlazi četiri puta u godini. Treći, zimski broj biće objavljen 1. decembra 2007.

SADRŽAJ DRUGOG BROJA:
Z Balkan
Privatna preduzeća zabranjuju sindikalno organizovanje radnika
-Freedom Fight- pokret za slobodu

Alternativni ekonomski poredak
-Milenko Srećković

Participativna ekonomija kao nov put za Balkan
-intervju sa Majkl Albertom

Između ''U.S. Steela'' i ''Delte''
-Ivan Zlatić

Nastanak ideje Društvenog prava na industrijsku imovinu u Jangstaunu i Pitsburgu, 1977-1987
-Stoton Lind

O bedi kapitalizma, kapitalizmu bede in semenih boljšega sveta
-Žiga Vodovnik

Divlja (nad)gradnja socijalni problem&profit
-Marija Radišić

Saopštenje Jugoremedije
Latentna prostitucija
-Zoran Gavrilović

Z vizija i strategija
Radikalna etika ravnopravnosti
-Ezekijel Adamovski

Tematski deo: Participativna ekonomija
Život posle kapitalizma - a i sada
-Majkl Albert

Kad (naš) brod stigne, demokratija će doći u SAD
-Majkl Albert

Z kultura
Franc Kafka i liberterski socijalizam
-Majkl Lovi

Republika poezije
-Martin Espada

Pol Polanski: Ciganski taksi/Gypsy Taxi
-recenzija

Z dodatak
Rat i žene
-Patriša Hajnes

Pretplata na 4 broja Z magazina iznosi 500 dinara. Naružbina na mejl:

Only registered users can see links on this forum! Register or Login on forum!

ili na broj 063/83.83.882. Obavestite nas i od kog broja počinjete sa pretplatom.

Prijava na mejling listu Z magazina (z-magazin-balkan@googlegroups.com) obavlja se slanjem mejla na

Only registered users can see links on this forum! Register or Login on forum!

sa naslovom `Prijava na mejling listu`.

Freedom Fight - pokret za slobodu

Only registered users can see links on this forum! Register or Login on forum!

Recenzije:

Srećan sam što čujem da će postojati balkansko izdanje Z magazina. Siguran sam da će to biti veliki doprinos progresivnoj misli u tom važnom delu sveta. Svuda će doprineti ideji međunarodne solidarnosti među radnicima. Imate moje najlepše želje.

Hauard Zin

Bilo mi je vrlo drago kada sam čuo za plan o stvaranju balkanskog Z magazina (...) Nadam se da će postati iskra koja će inspirisati nastanak sličnih poduhvata u regionu i širom sveta.

Noam Čomski

Obećavajuće je što na Balkanu postoje napori usmereni ka stvaranju novog društva, odvojeni od elitom dominiranih nacionalnih i internacionalnih veza, korporativne globalizacije, itd. i jedan praktičan korak ka ostvarenju te vizije je stvaranje balkanskog Z magazina. To je znak nade.

Kris Spanos

Oduševljen sam što će ljudi na Balkanu sada imati pristup levičarskoj perspektivi Z magazina. Ovo je perspektiva za koju verujem da je mnogo bliskija stvarnim potrebama ljudi od one koju pružaju mediji donirani od strane vlade i reklamom. Očajno nam je potrebno takvo otvaranje očiju da bi nas osposobilo da se inteligentno suprotstavimo ružnim efektima neoliberalizma i Vašingtonskog (i NATO) konsenzusa.

Edward S. Herman

Imenovanje magazina inspirisano je filmom Z, koji je režirao Kosta-Gavras, koji pripoveda o represiji i otporu u Grčkoj. Drug Z (vođa otpora) ubijen je a protiv njegovih ubica, kao i protiv šefa policije, podignuta je optužba. Umesto očekivanog pozitivnog ishoda, tužilac misteriozno nestaje a desničarska vojna hunta preuzima vlast. Bezbednosna policija pokreće se da spreči ''ubuđalost uma'', infiltraciju ``izama`` i ``sunčevih pega``.

Tokom odjavne špice, umesto spiska glumaca i filmske ekipe, izlazi spisak stvari koje je hunta zabranila. A to su: mirovni pokreti, sindikati, nošenje duge kose, Sofokle, Tolstoj, Eshil, štrajkovi, Sokrat, Jonesko, Sartr, Bitlsi, Čehov, Mark Tven, kafanska udruženja, sociologija, Beket, međunarodna enciklopedija, slobodna štampa, moderna i popularna muzika, nova matematika, i slovo Z, koje je, na poslednjoj sekvenci filma, nažvrljano na trotoaru, simbolizujući ''da je duh otpora živ''.

Citat:

Monopol je, kako smo videli, najdublja ekonomska osnova imperijalizma. To je monopol kapitalistički, tj. monopol koji je izrastao iz kapitalizma i koji se nalazi u opštoj situaciji kapitalizma, robne privrede, konkurencije, u stalnom i bezizlaznom protivrečju s tom opštom situacijom. Ali, utoliko više, kao i svaki monopol, on neizbežno radja tendenciju zastoja i truljenja. Ukoliko dolazi, makar i povremeno, do monopolskih cena, utoliko, do izvesne mere, nestaju oni uzroci koji potstiču tehnički, pa onda i svaki drugi napredak, kretanje napred; utoliko, dalje, nastaje ekonomska mogućnost da se veštački spreči tehnički napredak. Primer: u Americi je neki Ovens izmislio mašinu za proizvodnju flaša, koja bi dovela do revolucije u proizvodnji flaša. Nemački kartel fabrikanata flaša kupuje Ovensove patente, meće ih u fijoku i sprečava njihovu primenu. Naravno, dok je kapitalizma, monopol nikada ne može potpuno i na vrlo dugo vreme, otstraniti konkurenciju sa svetskog tržišta (u tome je, medju ostalim, i jedan od uzroka besmislenosti teorije ultra-imperijalizma). Naravno, da mogućnost snižavanja troškova proizvodnje i povećanje profita uvodjenja, pomoću tehničkih usavršavanja, deluje u korist promena. Ali, tendencija k zastoju i truljenju, svojstvena monopolu, deluje i dalje i preovladjuje u pojedinim industriskim granama, u pojedinim zemljama, u pojedinim razmacima vremena. U istom smislu deluje monopol posedovanja naročito prostranih, bogatih ili zgodno smeštenih kolonija. Dalje. Imperijalizam je ogromna akumulacija novčanog kapitala u nekoliko država, akumulacija, za koju smo videli da dostiže sumu od 100-150 milijardi franaka vrednosnih papira. Otuda neobičan porast klase ili, tačnije, sloja renterijera, tj. osoba koje žive od "rezanja kupona" – osoba koje su potpuno odvojene od sudelovanja u kakvom bilo preduzeću, osoba čija je profesija besposličenje. Izvoz kapitala, jedna od najbitnijih ekonomskih osnova imperijalizma, još više pojačava tu potpunu odvojenost sloja renterijera od proizvodnje, udara pečat parazitizma celoj zemlji, koja živi od eksploatacije rada nekoliko prekomorskih zemalja i kolonija. "Godine 1893, - piše Hopson, - britanski kapital uložen u inostranstvo iznosio je oko 15% celog bogatstva Sjedinjene Kraljevine".(91) Napomenimo da se taj kapital 1915 god. povećao približno 2½ puta. "Agresivni imperijalizam, - čitamo dalje kod Hopsona, - koji tako skupo stoji poreske platiše i koji ima tako malo značaja za industrijalce i trgovca,… izvor je velikih profita za kapitalistu, koji traži gde će uložiti svoj kapital"… (engleski se taj pojam izražava jednom reči: "investor" – "ulagač", renterijer)… "Sav godišnji prihod koji Velika Britanija dobija od svoje spoljne i kolonijalne trgovine, uvoza i izvoza, procenjen je od statističara Hifena na 18 miliona funti sterlinga (oko 170 miliona rubalja) za 1899 godinu, računajući 2½ na ceo promet od 800 miliona funti sterlinga". Ma koliko da je velika ta svota, njom se ne može objasniti agresivni imperijalizam Velike Britanije. Njega objašnjava svota od 90-100 miliona funti sterlinga, koja pretstavlja prihod od "uloženog" kapitala, prihod sloja renterijera. Prihod renterijera je pet puta veći od prihoda spoljne trgovine u "najtrgovačkijoj" zemlji sveta! Eto, u tome je suština imperijalizma i imperijalistiškog parazitizma. Stoga se pojam "država-renterijer" (Renterstaat) ili država-lihvar uopšte upotrebljava u ekonomskoj literaturi o imperijalizmu. Svet se podelio na šačicu država-lihvara i ogromnu većinu država-dužnika. "Kod ulaganja kapitala u inostranstvo, - piše Šulce-Gevernic, - na prvo mesto dolaze kapitali koji se ulažu u zemlje, zavisne ili savezne: Engleska daje zajam Egiptu, Japanu, Kini, Južnoj Americi. Njena ratna mornarica u slučaju krajnje potrebe igra ulogu sudskog izvršioca. Politička snaga Engleske čuva je od pobune dužnika".(92) Sartorius fon Valtershauzen u svome delu "Narodno-gospodarski sistem ulaganja kapitala u inostranstvo" kao uzor "države-renterijera" ističe Holandiju i pokazuje da to sada postaju Engleska i Francuska.(93) Šilder smatra da su pet industriskih država: Engleska, Francuska, Nemačka, Belgija i Švajcarska, "izričito države-poverioci". Holandiju ne ubraja ovamo samo zato, jer ona ima "slabu industriju"(94) Sjedinjene Države su poverilac samo s obzirom na Ameriku. "Engleska, - piše Šulce-Gevernic, - postepeno prerasta iz industriske države u državu-poverioca. Bez obzira na apsolutno povećanje industriske proizvodnje i industriskog izvoza, dohoci kod kamata i dividenda, od emisija, komisija i špekulacija, zadobijaju sve veće relativno značenje za svu narodnu privredu. Ja mislim da je upravo ta činjenica ekonomska osnova imperijalističkog poleta. Poverilac je čvršće vezan s dužnikom nego prodavac s kupcem".(92) U pogledu Nemačke pisao je izdavač časopisa "Banka" A. Lanzburg godine 1911 u članku "Nemačka – država-renterijer": "U Nemačkoj se rado potsmevaju sklonosti pretvaranja u renterijera, koja se opaža u Francuskoj. Ali kod toga zaboravljaju da, ukoliko se stvar tiče buržoazije, nemačke prilike postaju sve sličnije francuskim"(95) Država-renterijer je država parazitskog, trulećeg kapitalizma, i ta okolnost mora se odražavati, kako na svim socijalno-političkim prilikama datih zemalja uopšte, tako i napose na dvema osnovnim strujama u radničkom pokretu. Da bismo to prikazali što očiglednije, dajemo reč Hopsonu, koji je kao svedok "najpouzdaniji", jer mu se ne može prigovoriti da je pristrasan zbog "marksističkog pravoverja", a s druge strane, on – kao Englez – dobro zna kako stoje stvari u zemlji, najbogatijoj kolonijama i finansiskim kapitalom i imperijalističkim iskustvom.

Vladimir Ilič Lenjin
Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma

VIII
Parazitizam i truljenje kapitalizma

Citat:

U Sjedinjenim Državama imperijalistički rat protiv Španije 1898 godine izazvao je opoziciju "anti-imperijalista", poslednjih mohikanaca buržoaske demokratije, koji su taj rat nazivali "zločinačkim", smatrali da osvajanje tudjih zemalja znači povredu ustava, proglasili "šovinističkom obmanom" postupak prema vodji urodjenika sa Filipina, Agvinaldu (njemu su obećali slobodu njegove zemlje, a onda iskrcali amerikansku vojsku i anektirili Filipine), - citirali reči Linkolna: "kada beli čovek upravlja sam sobom, to je samouprava; kada on upravlja sam sobom i ujedno upravlja i drugima, to više nije samouprava, to je despotizam".(104) Ali, kako se sva ta kritika bojala priznati neraskidivu vezu imperijalizma s trustovima, pa prema tome i sa osnovima kapitalizma, pridružiti se snagama koje stvara krupni kapitalizam i njegov razvitak, ona je ostala "nevinom željom". Isto je osnovno stanovište Hopsona u njegovoj kritici imperijalizma. Hopson je pretekao Kauckog ustajući protiv "neizbežnosti imperijalizma" i naglašavajući potrebu da se "podigne potrošačka sposobnost" stanovništva (u kapitalizmu!). U kritici imperijalizma, svemoći banaka, finansiske oligarhije i dr. na sitnoburžoaskom stanovištu stoje Agad, A. Lanzburg, L. Ešvege, koje smo nekoliko puta citirali, a od francuskih pisaca – Viktor Berar, pisac površne knjige: "Engleska i imperijalizam" (1900 g.). Svi oni, nimalo ne pretendujući na marksizam, suprotstavljaju imperijalizmu slobodnu konkurenciju i demokratiju, osudjuju zamisao bagdadske željeznice, koja vodi u sukobe i rat, izražavaju "nevine želje" za mirom i t. sl. – sve do statistike medjunarodnih emisija A. Najmarka, koji, nabrajajući stotine miliona franaka "medjunarodnih" vrednosti, uzvikuje 1912 g.: "može li se pretpostaviti, da bi mir mogao biti narušen? … da bi se kod tako ogromnih brojki rizikovalo izazivanje rata?"(105) Kod buržoaskih ekonomista takva nevinost nije čudnovata, ta njima je kod toga i korisno da izgledaju toliko naivni i da "ozbiljno" govore o miru pod imperijalizmom. Ali šta je ostalo od marksizma kod Kauckog, kad se on godine 1914, 15, 16 postavlja na isto buržoasko reformističko stanovište i konstatuje da se "svi slažu" (imperijalisti, tobože-socijalisti i socijal-pacifisti) u pogledu mira? Umesto analize i otkrivanja dubine protivurečja imperijalizma, vidimo samo reformističke "nevine želje", da se predje preko tih protivurečja, da se ona zaobidju. Evo jednog malog primera ekonomske kritike imperijalizma Kauckog. On uzima podatke o izvozu i uvozu Engleske iz Egipta 1872 i 1912 godine; pokazuje se da je taj izvoz i uvoz rastao slabije nego opšti izvoz i uvoz iz Engleske. I Kaucki umuje: "nemamo nikakvog razloga da tvrdimo da bi se bez vojničkog zaposedanja Egipta trgovina s njim manje porasla pod uticajem obične težnje ekonomskih faktora". "Težnje kapitala za širenjem" "najbolje se mogu ostvariti mirnom demokratijom, a ne nasilnim metodama imperijalizma".(106) Ovo umovanje Kauckog, na sto načina prepevano od njegovog štitonoše (i ruskog prikrivača socijal-šovinista) G. Spektatora, osnova je kauckijanske kritike imperijalizma, pa se stoga na to moramo podrobnije osvrnuti. Počećemo sa citatima iz Hilferdinga, čije je zaključke Kaucki mnogo puta, pa i u aprilu 1916 g., proglasio da su "jednoglasno prihvaćeni od svih socijalističkih teoretičara". "Nije stvar proletarijata, - piše Hilferding, - da progresivnoj kapitalističkoj politici suprotstavlja zaostalu politiku ere slobodne trgovine i neprijateljskog odnosa prema državi. Odgovor proletarijata na ekonomsku politiku finansiskog kapitala, na imperijalizam, ne može biti slobodna trgovina, nego samo socijalizam. Takav ideal, kao što je uspostavljanje slobodne konkurencije – on se sada pretvorio u reakcionarni ideal – ne može sada biti cilj proleterske politike, taj cilj može biti jedino potpuno uništenje konkurencije uklanjanjem kapitalizma".(107) Kaucki je prekinuo sa marksizmom, braneći za epohu finansiskog kapitala "reakcionarni ideal", "mirnu demokratiju", "običnu težnju ekonomskih faktora" – jer taj ideal objektivno vuče natrag, od monopolističkog kapitalizma na nemonopolistički, on je reformistička prevara. Trgovina s Egiptom (ili s kojom drugom kolonijom ili polukolonijom) "porasla bi" jače bez vojničkog zauzimanja, bez imperijalizma, bez finansiskog kapitala. Šta to znači? Da bi se kapitalizam brže razvijao, ako se slobodna konkurencija ne bi ograničila ni monopolom uopšte, ni "vezama" ili ugnjetavanjem (tj. takodje monopolom) finansiskog kapitala ni monopolskim posedovanjem kolonija od strane pojedinih zemalja? Umovanje Kauckog ne može imati drugog smisla, a taj "smisao" je besmislica. Recimo da je tako, da bi slobodna konkurencija bez ikakvih monopola brže razvijala kapitalizam i trgovinu. Ali što se brže razvija trgoina i kapitalizam, to je jača koncentracija proizvodnje i kapitala, koja radja monpol. A monopoli su se već rodili, - upravo iz slobodne konkurencije! Čak iako su sada monopoli počeli usporavati razvitak, ipak to nije dokaz za slobodnu konkurenciju, koja je nemogućna posle toga kako je rodila monopole. Ma kako okretali umovanje Kauckog, ne možemo u njemu ništa naći osim reakcionarnosti i buržoaskog reformizma.

Vladimir Ilič Lenjin
Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma

IX
Kritika imperijalizma

ŠTA JE ZA VAS KAPITALIZAM ...PANTAOz

EVO NEŠTO O TOME SA

Only registered users can see links on this forum! Register or Login on forum!

Orvel danas Njegovi kriticari kazu da je on bio komunista,bolestan od TBC,razocaran,ali je imao zaista moc zapazanja.

Jedan mlad ruski umetnik(kome sam zaboravio ime) je nedavno rekao da je najteze ljudima u postkomunistickim drustvima
jer je sve bilo laz sto su komunisti rekli o sebi a nazalost sve istina ono sto su tvrdili o kapitalizmu. (n)

A ŠTA JE ZA VAS KOMUNIZAM?

PO MOM SKOJEVSKOM ISKUSTVU ,PO MOJOJ KOŽI I MOJOJIZBJEGLIČKOJ SUDBINI OD 1991DO DANAS I DO DALJNJEG FAZE RAZVOJA DRUŠTVENO-POLITIČKIH SISTEMA PO ONIM PESIMISTIMA KAO I JA,A PESIMISTA JE SAMO BOLJE INFORMIRANI OPTIMISTA, BILE SU

PRVOBITNA ZAJEDNICA
ROBOVLASNIŠTVO
FEUDALIZAM
KAPITALIZAM
ALKOHOLIZAM:)

KOMUNIZAM...JER SAMO PIJAN ČOVJEK MOŽE OTIĆI IZ KAPITALIZMA U KOMUNIZAM...
A KAD SE OTRIJEZNI SHVATI DA JE KOMUNIZAM SAMO MUKOTRPAN PUT IZ KAPITALIZMA U KAPITALIZAM...
A NETKO OD RUSA JE VJEROJATNO LEŽEĆI POTRBUŠKE I SMIŠLJAJUĆI PSINE KAO I JA SADA NAPISAO
-KOMUNIZAM JE ZAMIŠLJENA TAČKA NA HORIZONTU, KOJOJ ŠTO SE VIŠE PRIBLIŽAVAŠ BIVA SVE DALJA:)

KOMUNIZAM JE SAMO MUKOTRPAN PUT IZ KAPITALIZMA U KAPITALIZAM..

JER JE VRIJEME POKAZALO DA JE V E Ć I N I LJUDI PRIVATNO VLASNIŠTVO VAŽNIJE OD DRUŠTVENOG, DA JE VJERA
V E Ć I N I LJUDI BLIŽA OD BEZBOŽNIŠTVA,I DA JE NACIONALNI OSJEĆAJ KOD V E Ć I N E LJUDI JAČI
OD "KLASNOG INTERESA' -A VEĆINA JE IPAK KAKVA TAKVA DEMOKRACIJA- KOJA JE IPAK KAKO TAKO OPSTALA.